Da li kafa diže pritisak? Šta kažu doktori?

Kratak odgovor: da — kofein iz kafe obično privremeno podiže krvni pritisak za nekoliko milimetara žive (mmHg) u narednih 30–120 minuta.

Međutim, dugoročno, umeren unos kafe kod većine ljudi nije povezan sa većim rizikom od razvoja hipertenzije, a neki pregledi nalaze čak i neutralan ili blago povoljan efekat.

Važno: Ako već imate povišen pritisak ili uzimate terapiju, obratite pažnju na individualnu osetljivost na kofein i merite pritisak kod kuće kako biste videli kako vaše telo reaguje.

Kako kofein kratkoročno utiče na pritisak

Da li kafa diže pritisak
Kafa obično kratkoročno povisuje krvni pritisak jer kofein sužava krvne sudove i ubrzava rad srca

Kofein blokira adenozinske receptore i aktivira simpatički nervni sistem, što dovodi do blagog suženja krvnih sudova i porasta srčane frekvencije.

Rezultat je prolazno povećanje sistolnog i dijastolnog pritiska — najizraženije kod osoba koje retko konzumiraju kofein ili su osetljivije na njega.

Efekat se obično smanjuje kako se razvija tolerancija kod redovnih ljubitelja kafe.

Vreme nakon šoljice Tipična promena sistolnog (SBP) Tipična promena dijastolnog (DBP) Napomena
15–30 min +3 do +10 mmHg +2 do +8 mmHg Početak delovanja, izraženije kod retkih konzumenata
30–120 min vrh efekta: do ~+14 mmHg vrh efekta: do ~+13 mmHg Prolazno, zavisi od doze i tolerancije
2–4 h pad ka početnim vrednostima pad ka početnim vrednostima Efekat slabi; moguća blaga rezidualna stimulacija

Dugoročno: da li kafa povećava rizik od hipertenzije?

Umeren unos kafe ne povećava rizik od hipertenzije i kod većine ljudi može biti deo zdrave ishrane
Umeren unos kafe ne povećava rizik od hipertenzije i kod većine ljudi može biti deo zdrave ishrane

Veliki pregledi prospektivnih studija pokazuju da umerena konzumacija kafe (≈1–3 šoljice dnevno) kod većine odraslih nije povezana sa većim rizikom od razvoja hipertenzije.

Neke metaanalize nalaze čak i inverznu J-krivulju (najniži rizik pri umerenoj količini), dok druge zaključno navode neutralan odnos.

Zaključak: efekat kafe na hronični rizik je mnogo slabiji od kratkoročnog, a ukupni obrasci života (so, težina, fizička aktivnost, san) imaju daleko veći uticaj.

Koliko kofeina ima u uobičajenim napicima?

Koncentracija zavisi od vrste zrna, načina pripreme i porcije.

Slede tipične procene po porciji:

Napitak (porcija) Tipičan kofein (mg) Komentar
Espreso (30 ml) ≈ 60–90 mg Male zapremine, visoka koncentracija
Crna kafa, filtrirana (240 ml) ≈ 80–140 mg Širok raspon u zavisnosti od pripreme
Instant kafa (240 ml) ≈ 60–100 mg U proseku nešto manje od filtrirane
Crni čaj (240 ml) ≈ 40–70 mg Kraće i blaže delovanje
Zeleni čaj (240 ml) ≈ 20–45 mg Niži sadržaj kofeina
Energetsko piće (250 ml) ≈ 70–100 mg Često s dodacima (taurin, šećer)
Kola napici (330 ml) ≈ 25–45 mg Dodati šećer može uticati na metabolizam

Napomene: podaci su približni; uvek proverite etiketu, posebno kod energetskih napitaka. Uobičajena gornja granica za zdrave odrasle osobe je ~400 mg kofeina dnevno (≈ 3–5 “standardnih” šoljica kafe), osim ako vam lekar ne kaže drugačije.

Šta ako imam povišen pritisak?

  • Testirajte sopstvenu reakciju: izmerite pritisak pre i 30–60 min posle kafe (idealno nekoliko dana zaredom). Ako rast prelazi ~10 mmHg, razmislite o smanjenju unosa.
  • Doziranje i tajming: birajte manje porcije i izbegavajte kafu neposredno pre merenja pritiska, vežbanja visokog intenziteta ili kasno uveče (san utiče na BP).
  • Bez šećera i velika mleka: dodatni šećer i kalorije ne podižu pritisak direktno, ali utiču na težinu i metaboličko zdravlje.
  • Lekovi i interakcije: beta-blokatori, diuretici i drugi antihipertenzivi mogu “maskirati” osećaj stimulacije; zato je merenje važnije od subjektivnog osećaja.

Ko treba da bude posebno oprezan

  • Osobe sa nekontrolisanom ili teškom hipertenzijom (npr. ≥160/100 mmHg): ograničite kofein dok se vrednosti ne dovedu pod kontrolu.
  • Trudnice i adolescenti: preporuke su niže (znatno ispod 400 mg/dan).
  • Osobe sa aritmijama, izraženom anksioznošću ili poremećajem sna.

Praktične strategije “pametne kafe”

čaj umesto kafe
Čaj je blaža alternativa kafi jer sadrži manje kofeina i obično ne izaziva nagli porast krvnog pritisk
  • Zamenite deo unosa kafom bez kofeina ili čajevima sa manje kofeina.
  • Rasporedite kofein kroz dan; izbegavajte “udarne” doze.
  • Fokus na osnovama: so <5–6 g/dan, redovno kretanje, kvalitetan san, održavanje zdrave telesne težine.

Česta pitanja

Da li espresso “više diže” pritisak od filtrirane kafe?

Po mililitru sadrži više kofeina, ali je porcija manja. Za pritisak je presudna ukupna doza kofeina, a ne metoda pripreme sama po sebi.

Koliko pre merenja pritiska treba izbegavati kafu?

Barem 30 minuta (idealno 1–2 sata) kako bi učinak kofeina splasnuo i merenje bilo reprezentativno.

Da li kafa bez kofeina utiče na pritisak?

Decaf sadrži minimalne količine kofeina i obično nema merljiv kratkoročni efekat na pritisak.

Za kraj

Kafa obično kratkoročno podiže krvni pritisak, ali umeren, svakodnevan unos kod većine ljudi nije povezan sa većim dugoročnim rizikom od hipertenzije.

Ako imate povišen pritisak, posmatrajte sopstvenu reakciju i prilagodite navike — male promene u dozi i tajmingu često prave veliku razliku.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamenjuje savet lekara.